Na konferenciji CUC2025 u Rovinju u travnju ove godine hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te CARNET predstavili su ambiciozan plan: uvođenje umjetne inteligencije u nastavu osnovnih i srednjih škola. Projekt BrAIn polako se uvodi u pilot-fazu – 243 nastavnika već koristi nove kurikulume. Iako se ovim potezom uvode brojna poboljšanja, ostaje niz pitanja na koja još uvijek nemamo odgovor: jesmo li spremni? Što će AI značiti u učionici? I koje su glavne prepreke?
Često se u javnosti mogu čuti kritike na račun hrvatskog školstva, no da i ono može biti u korak s globalnim trendovima pokazala je nova inicijativa kojom se projekt Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn već našao u školskim klupama.
Riječ je o kurikulu koji je prvi put predstavljen na konferenciji CUC2025 u Rovinju, a Hrvatska se njegovim uvođenjem svrstava među rijetke zemlje u svijetu koje umjetnu inteligenciju uključuju već u osnovno i srednje obrazovanje. U pilot-fazi sudjeluje 243 nastavnika, a sadržaj je oblikovan tako da djecu upozna ne samo s tehničkim aspektima umjetne inteligencije već i s etičkim pitanjima, kritičkim razmišljanjem i društvenim posljedicama korištenja novih tehnologija.
Iako se ova promjena možda nekima čini kao znanstvena fantastika, iz Američke udruge psihologa ističu da je umjetna inteligencija već godinama zastupljena u školama, ali tek sada ulazi na velika vrata. Svaki put kada bi vaši školarci zaigrali Kahoot kviz ili kreirali nešto pomoću Canve, zapravo su upotrijebili alate koji u sebi imaju integriran AI. Iz udruge navode i kako je prema istraživanju iz 2024. godine čak sedam od deset adolescenata navelo da se koriste alatima umjetne inteligencije, uglavnom za pomoć pri pisanju domaće zadaće. Danas su brojke vjerojatno još veće, a to dovoljno govori o važnosti integracije umjetne inteligencije u kurikul.
Ipak, brojna pitanja ostaju otvorena: jesmo li spremni za ovakvu transformaciju? Što AI znači u učionici – pomoć ili izazov? I koje su glavne prepreke pred nastavnicima i školama, od nedostatka infrastrukture do potrebe za dodatnom edukacijom? Generacije koje odrastaju uz umjetnu inteligenciju mnogo brže usvajaju tehnološke novitete od generacija njihovih nastavnika, pa ostaje pitanje kako osuvremeniti obrazovni sustav i osigurati nastavnicima kontinuiranu podršku i edukaciju. Također, zabrinjavaju razlike među školama – dok neke već raspolažu modernom opremom i digitalnom infrastrukturom, druge se i dalje bore s osnovnim uvjetima za izvođenje nastave. Uz to, stručnjaci upozoravaju i na etičke izazove: zaštitu privatnosti učenika, sprječavanje zloupotreba te razvijanje kritičkog odnosa prema tehnologiji koja se brzo širi i u obrazovanju i u svakodnevnom životu.
Jedno je sigurno – uvođenje umjetne inteligencije u hrvatske škole označava početak nove ere obrazovanja, a način na koji će se ona provoditi odredit će koliko će ova inicijativa zaista osnažiti buduće generacije.
