U srcu Zagreba nalaze se dragulji industrijske i kulturne prošlosti poput Paromlina, Autobusnog kolodvora i Hrvatskog narodnog kazališta. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji i dizajnu generiranom umjetnom inteligencijom, ove zgrade dobivaju priliku za novi život. U ovom članku istražujemo kako PromeAI, koristeći AI algoritme, spaja kreativnost arhitekata s tehnološkom inovacijom. Kroz primjere ovih zgrada otkrivamo kako moderni dizajn može harmonizirati industrijsko naslijeđe i kulturnu baštinu, stvarajući vezu između prošlosti i budućnosti.
U srcu Zagreba, između povijesne jezgre grada i užurbanih prometnica, nalazi se spomenik industrijske prošlosti – Zagrebački Paromlin. Nekada simbol napretka i inovacije, ova velebna građevina sada stoji kao relikt prošlog doba, a njezini visoki zidovi šapuću priče o parnim strojevima i proizvodnji brašna prolaznicima. Međutim, usred ruševina pojavljuje se vizija obnove ovog pomalo zaboravljenog kompleksa koja se godinama spominje. Uz pomoć napredne tehnologije i inovativnog dizajna generiranog umjetnom inteligencijom, Paromlin prolazi izvanrednu transformaciju, a njegovoj trošnoj fasadi udahnut je novi život.
Približavajući se novouređenom Paromlinu, posjetitelje dočekuje očaravajući prizor – prostrani prilaz ukrašen veličanstvenom fontanom. Dok sa sjeverne strane Paromlina dopire šarm starog gradskog središta i Manduševca, fontana Paromlina stoji kao moderni ekvivalent i simbol obnove. Sa suprotne strane, red fontana krasi Sveučilišne livade, pa se Paromlinska fontana činila skladnim dodatkom za lakše uklapanje u okolni pejzaž.
Tek nekoliko minuta udaljen od Paromlina nalazi se druga zgrada kojoj smo dali novi izgled. Iako je Autobusni kolodvor 1980-ih bio sinonim za urbanost, danas djeluje više kao svjedočanstvo proteka vremena, tražeći transformaciju u nešto dinamičnije – nešto što odgovara prometnom čvorištu koje vrvi ljudima.
Zamislite da zakoračite u redizajnirani Autobusni kolodvor, s prostranim atrijem, toplim modernim svjetlima i putokazima koji vode putnike do njihovih odredišta. Na mjestu gdje je jednostavnost snalaženja najvažnija, dizajn bez nepotrebnih elemenata osigurava da se putnici lako orijentiraju i kreću kroz prostor s povjerenjem. Paleta boja, sastavljena od umirujućih bež i bijelih tonova, dodaje dašak suvremenog dizajna i bezvremenske elegancije novoj strukturi. Jasne i minimalističke linije ne samo da doprinose estetici zgrade, već i povećavaju njezinu funkcionalnost i pristupačnost.
Treća građevina na kojoj smo odlučili testirati PromeAI je dragulj grada, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Inspiraciju za redizajn pronašli smo u talijanskom art decou. Želimo napomenuti da novi izgled Hrvatskog narodnog kazališta služi isključivo kao podsjetnik na dinamičnu prirodu kulturne baštine, a ne kao prijetnja očuvanju tradicije, kulture i umjetnosti. Hrvatsko narodno kazalište je riznica kulturnog nasljeđa – njegove prostorije i tajni tuneli odjekuju glasovima prošlih generacija, a svaka je izvedba počast umjetničkoj ostavštini. Redizajnirati tako važnu građevinu, pa makar i samo korištenjem umjetne inteligencije, značilo je pronaći ravnotežu između inovacije i tradicije.
