U vremenu kada se mentalno zdravlje često zanemaruje, Izabela i Dinko, osnivači Kognitivne muze, postavljaju nove standarde u promociji ljubavi i partnerskih odnosa. Njihov rad nadahnjuje mnoge, a zajednička misija im je uvođenje učenja o umijeću ljubavi u školske kurikulume, vjerujući da je to ključ za bolje mentalno zdravlje budućih generacija. Njihov jedinstveni pristup uključuje interaktivne radionice i edukativne igre koje pomažu parovima da kroz zabavu rade na svojim odnosima. Njihov rad temelji se na dubokom razumijevanju ljudske prirode i kontinuiranom učenju. Kroz Kognitivnu muzu pokazuju kako strast, znanje i predanost mogu biti snažni pokretači pozitivnih promjena u društvu, stvarajući mostove između ljudi i promičući zdravije veze.
Možete li podijeliti neke ključne događaje ili prekretnice u svom karijernom putovanju koje su oblikovale Vaš stil vođenja?
Poduzetništvo nam se pokazalo kao vrlo živa struktura koja nas ponekad vodi putem kojim nismo planirali ići. Na primjer, ideja da napravimo igru za parove pojavila se vrlo spontano, a upravo je ta igra ono što nas je istaknulo u Hrvatskoj kao poslovni i partnerski par psihoterapeuta u edukaciji koji se bave ljubavlju. Naš poslovni model se nakon te igre potpuno promijenio – otvorili smo online trgovinu i počeli razmišljati o načinima na koje možemo motivirati parove u Hrvatskoj da kroz igru i zabavu rade na svom partnerskom odnosu.
Koja je glavna lekcija koju ste naučili o vođenju i liderstvu izvan poslovnog svijeta, možda iz osobnog iskustva ili od nekog vašeg mentora?
Jednu od najvažnijih lekcija, koja mi danas služi, naučila sam od bivšeg šefa koji je radio vrlo brzo i učinkovito. On je primijetio da volim biti temeljita, tri puta provjeravati ono što radim i provoditi mnogo vremena propitujući je li nešto napravljeno dobro ili može li biti bolje. Rekao mi je: “Samo radi, samo izbacuj sadržaj, samo komuniciraj s publikom. U interakciji s ljudima vidjet ćeš što najbolje pali, a što ne funkcionira.” I zaista, to se pokazalo točnim. Danas se ne bojimo pogriješiti, ne težimo savršenstvu, već si dopuštamo griješiti. To je ljudski, a i najbolja škola koja nam može pomoći da idući put budemo bolji.
Kada ste posljednji put otkrili nešto potpuno neočekivano o sebi na radnom mjestu i što je to bilo?
Raditi kao savjetovatelji na osobnom rastu i razvoju pojedinca često znači učiti o sebi jednako intenzivno kao što podučavamo svoje klijente. Često od svojih klijenata čujemo nove stvari, drugačije perspektive i stavove o nekom iskustvu koji šire i naš pogled na svijet. To je nešto najljepše u ovom poslu, a ujedno je i preduvjet rada s ljudima kao coach, savjetovatelji ili terapeuti. Uvijek moramo biti spremni čuti nešto neočekivano i prihvatiti da naša istina nije jedina istina koja funkcionira. Prihvaćanje različitosti istina jedan je od znakova emocionalne inteligencije, a upravo je to potrebno u liderstvu i vođenju ljudi, danas više nego ikada.
Na koji projekt ili suradnju ste najponosniji?
Ponosni smo na brojne suradnje koje smo ostvarili, a posebno na suradnje s tvrtkama koje nas pozivaju da održimo predavanja ili radionice njihovim timovima o komunikaciji, partnerskim odnosima, stresu ili međuljudskim odnosima općenito. Takve radionice često potaknu ljude na promišljanje o stvarima o kojima inače ne stignu razmišljati, kao što su smisao života, važnost kvalitetne komunikacije te vlastiti ciljevi i želje. Teško je izdvojiti najdraži tim, ali možda bi to bio tim tvrtke Lunilou. Riječ je o malom timu koji se vidljivo dobro slaže i koji je na našoj radionici tako otvoreno i ranjivo progovarao o svemu što rade da nam je bila čast biti među ljudima koji na tako moderan i ljudski način pristupaju poslovanju.
Koji su po Vama najvrjedniji benefiti koje poslodavac nudi radniku u današnje vrijeme? Da li je to opcija rada na daljinu, četverodnevno radno vrijeme ili nešto treće?
Odlično pitanje. Današnji svijet kreće se prema smanjenju radnih sati, što bi mogao biti jedan od ključnih faktora za očuvanje mentalnog zdravlja, utječući na opće blagostanje ljudi. To je posebno vidljivo kod pripadnika generacije Z (rođeni između 1997. i 2012.) koji, za razliku od nas milenijalaca, nisu spremni provoditi čitave dane radeći za nečiji tuđi san. Mi milenijalci odgajani smo s uvjerenjem da je karijera važna, da predstavlja životni smisao i način na koji najviše možemo pridonijeti društvu. Zbog toga je naša generacija danas u tolikoj mjeri pogođena burnoutom. Ipak, svijest se mijenja, nove generacije imaju drugačije prioritete i poslodavci će morati prilagoditi svoj pristup kako bi zadržali kvalitetne radnike. Rad na daljinu, četverosatno radno vrijeme i četverodnevni radni tjedan definitivno su trendovi koje možemo očekivati
"Dopuštamo si griješiti. To je ljudski, a i najbolja škola koja nam može pomoći da idući put budemo bolji."
Koji je Vaš omiljeni način da se riješite stresa u poslovnom okruženju?
Mindfulness ili usredotočena svjesnost. Vrlo često, veliki stresori u našem životu su naše misli koje nas navode da razmišljamo i brinemo o budućnosti ili ruminiramo o prošlosti. Međutim, ako uspijemo sami sebi obećati da ćemo u jednom napornom radnom danu biti posvećeni samo trenutku koji proživljavamo, postižemo mnogo. Iskorištavamo jedini trenutak koji zapravo imamo – sadašnji trenutak – i zaista ga živimo. Posvećujemo mu se svim osjetilima i pristupamo zadacima koji su pred nama s potpunom koncentracijom na ono što upravo radimo. Vrlo često se ispostavi da, kada koristimo mindfulness tehnike u radu, postajemo bolji u onome što radimo. Zašto? Zato što tada ne postoji briga, ne postoji prekomjerno razmišljanje, već samo sadašnji trenutak.
Imate li neku knjigu, podcast ili konferenciju za preporučiti?
Imamo mnogo knjiga za preporučiti, ali jedna od njih koja se bavi budućnošću poslovnog svijeta je “Homo Deus” poznatog autora Yuvala Noaha Hararija, koji je napisao svjetski bestseller “Sapiens”. Također, knjiga “Kad tijelo kaže ne” poznatog autora Gabora Matéa govori o učincima skrivenog stresa na naše tijelo i štivo je koje svatko treba pročitati. Naš svakodnevni rad, koji nam oduzima osam do deset sati, pa uz vožnju do posla i s posla i po 12 sati dnevno, smatramo normalnim. No, to što nešto smatramo normalnim ne znači da je zdravo i održivo za nas kao čovječanstvo. Ove teme Gabor Maté pokriva u knjizi “Mit o normalnome”. Velike preporuke.
Koja je najvrjednija edukacija na kojoj ste bili?
Najvrjednije edukacije za nas su one iz psihoterapije. Dinko bi naveo KBT edukaciju, dok bih ja izdvojila propedeutiku psihoterapije na Veleučilištu Bernays. Bernays se izuzetno potrudio stvoriti temeljna znanja koja su potrebna budućim psihoterapeutima, posebno onima koji nisu završili psihologiju ili psihijatriju. Ipak, znanja koja se stječu na ovom studiju toliko su vrijedna da su zapravo potrebna i onima koji su završili psihologiju jer daju čvrste i opširne temelje. Postoje mnoge edukacije koje bismo još izdvojili, ali ove dvije su nam trenutno najdraže.
Da li imate nekog poslovnog influencera ili stručnjaka za preporučiti iz industrije čiji content pratite?
Pratimo mnoge influencere koji pokazuju da ‘utjecaj’ može biti mnogo zdraviji od pukog promoviranja nekog proizvoda. To su ljudi koji se bave edukacijom, a tu bismo izdvojili psihologinju Evu Feldman, psihoterapeuta Etiennea Fausta, psihoterapeuta Andriju Stokića, odgajateljicu i psihoterapeutkinju Tanju Hrvatin Šimičić, doulu Unu Bridged, lifestyle blogericu Marie Wasler, nutricionistkinju Đurđicu Mijanović i fizioterapeuta Bornu Marinkovića. Svi oni svojim sadržajem neumorno podučavaju o granama djelatnosti u kojima su stručni i pružaju kvalitetne informacije ljudima oko sebe.
Koji Vam je idući poslovni ili osobni cilj?
Naš idući poslovni cilj je širenje tima. Nedavno smo kupili ured i trenutno provodimo vrijeme sređujući ga. Planiramo biti gotovi do kraja godine, ali smo svjesni da se radovi često oduže pa očekujemo da ćemo početkom 2025. u naš tim uvrstiti još jednu osobu koja će raditi izravno s klijentima. Do kraja godine planiramo lansirati još dva proizvoda: jedan je edukativni program o partnerskim odnosima, a drugi je još jedna igra za parove. Imamo puno planova, radimo mnogo i nadamo se da ćemo iznenaditi čitatelje s mnogo kvalitetnih i korisnih projekata.
Koje pitanje Vam nikada nisu postavili u intervjuu, ali biste voljeli odgovoriti na njega?
Mnoga od ovih pitanja su pitanja na koja Dinko i ja nikada nismo odgovorili, iako smo posljednjih godina dali mnogo intervjua. Međutim, nikada nas nisu pitali koji je smisao i cilj onoga što radimo, a to nam je jako važno. Naš krajnji cilj je uvrštavanje učenja o umijeću ljubavi od osnovne škole. Smatramo da bi na taj način mladi naučili prepoznati zdrav partnerski odnos, što mnogima nije dostupno jer su početni uzori koje imaju u ljubavi – roditelji – često prikaz nezdravog partnerskog odnosa koji djeca nesvjesno kopiraju u svojoj odrasloj dobi. Uvrštavanje ljubavi u međupredmetne teme ili u Građanski odgoj učinilo bi mnogo za mentalno zdravlje ljudi oko nas. Taj cilj čini se vrlo visokim, ali onaj tko izgovori svoje želje i korak po korak ide prema njima, ima šansu doći do svog cilja.
