Iako je svima dobro poznata izreka "Ne sudi knjigu po koricama", većina nas upravo to čini, barem kada su knjige u pitanju. Sigurno ste se barem jednom našli u situaciji da vas je privukao neki roman zahvaljujući atraktivnom dizajnu korica, dok ste druge možda izbjegli zbog neprivlačne fotografije, neadekvatnog fonta ili loše odabranih boja. No, kako izgled knjige mijenja upotreba umjetne inteligencije? Razgovarali smo s Nikolinom Bakulom, urednicom izdavačke kuće Alfa, o tome koliko su AI alati zaista zaživjeli u hrvatskim izdavačkim kućama.
Dizajniranje naslovnica knjiga ozbiljan je posao koji iziskuje talent, ljubav prema estetici i razumijevanje onoga što klijenti, uglavnom nakladnici, traže. U sam je proces uključen cijeli tim ljudi – od autora, urednika, kreativnih direktora i dizajnera. Dizajniranje naslovnica najčešće traje mjesecima jer put od skice do finale verzije nije linearan i prethodi mu nekolicina sastanaka, a iz jedne od najpoznatijih izdavačkih kuća, Penguin, navode da ih je katkad potrebno i do dvadeset. Iz svega toga može se zaključiti da je dizajniranje naslovnica knjiga poprilično složen i skup proces. No, što kada se u sve uključi AI?
Danas postoje brojni AI alati pomoću kojih se mogu generirati naslovnice knjiga koje se razvojem tehnologije sada gotovo nimalo ne razlikuju od onih koje je stvorio čovjek. S obzirom na to da je za gotov dizajn potrebno samo unijeti nekoliko inputa, tj. uputa, u samom procesu sudjeluje znatno manji broj ljudi nego pri klasičnom dizajniranju. I dok veliki nakladnici imaju budžet za vrhunske dizajnere i stock fotografije koje su im na raspolaganju, razvoj generativnih AI alata najviše ide na ruku onima koji se tek probijaju na tržište i čiji budžet to ne dopušta. Od toga će možda najviše profitirati nezavisni autori koji se time imaju priliku predstaviti čitateljima bez prevelikih izdataka. Koliko su alati umjetne inteligencije zaista zaživjeli u hrvatskim izdavačkim kućama, otkrila nam je Nikolina Bakula, urednica u izdavačkoj kući Alfa.
Kako ste započeli svoju karijeru i što Vas je motiviralo da krenete tim putem?
Nakon završetka studija ekonomije, prvo sam se zaposlila u računovodstvu izdavačke kuće Alfa. Iako mi je računovodstvo pružilo vrijedne temelje u karijeri, uvijek sam težila raditi u području gdje bih mogla razvijati svoju kreativnost. Iz računovodstva sam prešla u odjel prodaje te sam radila najviše s knjižnicama i knjižarama. Budući da se naša izdavačka kuća orijentirala na školske udžbenike, primijetila sam kako nam nedostaje naslova koje bi mogli ponuditi široj publici. Razmišljajući kako mogu doprinijeti poboljšanju i biti što korisnija tvrtki, došla sam na ideju proširenja naše ponude. Predložila sam upravi i glavnom uredniku naslov za koji sam vjerovala da ima potencijal za prodaju. Nakon što sam dobila podršku, pokrenuli smo novu branšu u poslovanju, što me dovelo do pozicije urednice za popularnu publicistiku.
Što smatrate ključnim faktorima za postizanje uspjeha u karijeri i koji su bili najveći izazovi na Vašem profesionalnom putu?
Potrebno je razumjeti tržište i potrebe kupaca, znati tko nam je ciljana publika i kako do njih doprijeti. Važno je imati viziju, a s vizijom i strategiju. S druge strane, važan je naš pristup jer kakve koristi vizija i stategija ako nismo u stanju to provesti. Važno je biti odlučan i uporan i biti spreman preuzeti odgovornost jer neće uvijek sve ići kako smo zamislili. Ja sam bila odlučna vezano za većinu svojih projekata, iako moram priznati da sam nekad i pogriješila. Ali to je jedini način kako možemo naučiti, rasti i napredovati.
Na koji način ste razvijali svoje vještine i prilagodili se promjenama u industriji?
Važno je pratiti tržište, potrebe kupaca i biti u skladu s trendovima i tehnologijama koje se stalno mijenjaju. Potrebno je pratiti strana tržišta, što se čita u drugim zemljama i kako izgledaju njihova izdanja. Međutim svako tržište je drugačije, treba to prepoznati i prilagoditi se potrebama naše publike.
Kako balansirate privatni i profesionalni život, posebno u izazovnim trenucima?
Kada radite ono što volite, privatni i poslovni život često se isprepliću. Na primjer, dizajniranje za mene više predstavlja zabavu nego posao, posebice kada isprobavam nove tehnologije poput AI; to mi predstavlja izazov, ali i zabavu. Ponekad bih satima radila na tome i ne bih ni primijetila kako vrijeme prolazi. Unatoč tome, uživam provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima, a kada želim potpuno odmaknuti od svega, bavim se slikarstvom, što me opušta.
Što Vas najviše inspirira u Vašem svakodnevnom radu?
Volim isprobavati nove stvari, a kad usvojim neku vještinu, želim pokušati nešto novo i otkriti neki novi talent. Kada sebi postavim novi izazov, postanem uzbuđena oko njega. Tako sam iz znatiželje htjela isprobati mogu li sama uz pomoć alata dizajnirati omot knjige. Uzela sam online Adobe tečaj, i tako malo po malo krenula dizajnirati naslovnice knjiga. S obzirom da to nije moja primarna djelatnost, tu su moji kolege od kojih rado primam savjete i zajedno radimo sjajne stvari.
Koje su najvažnije osobine koje treba razvijati kako bi se ostvarila uspješna karijera?
Mislim da je važno odmaknuti se od svojih okvira posla, posvetiti se povezivanju s ljudima izvan našeg kruga. Treba podići glavu od svog računala, biti otvoren, znatiželjan i sastati se s ljudima koji rade različite stvari te učiti od njih. Nikad se ne treba bojati preuzeti više odgovornosti i zadataka nego što je traženo.
Na koji način AI već sada doprinosi procesu kreiranja i dizajna knjiga, posebno naslovnica?
AI već sada značajno doprinosi procesu kreiranja i dizajna knjiga, posebno naslovnica. Moji kolege dizajneri koriste alate poput Adobe Firefly i MidJourney, dok sam ja isprobala Dall-e Open AI. Nakon što definiramo ideju i unesemo potrebne parametre, AI generira traženu ilustraciju. Međutim, te ilustracije obično zahtijevaju dodatnu obradu u Photoshopu, dizajn ostalih elemenata omota, dodavanje teksta i odabir odgovarajućeg fonta kako bismo dobili cjelokupni dizajn.
Kako tehnologija poput AI može utjecati na tradicionalne uloge unutar izdavaštva, kao što su urednici i dizajneri?
Često tražim ideje na Pinterestu, a ponekad, kada nemam određenu ideju kakvu naslovnicu želim, zadajem AI temu knjige iz koje mi AI generira neke prijedloge, a iz toga dobijem nove ideje. Također, koristim AI kada trebam prilagoditi tekst za određenu svrhu, primjerice objavu za društvene mreže ili novinski članak. Ako umjetnoj inteligenciji zadamo kvalitetne ulazne informacije, ona odlično obavi posao, ali to nikada nije kraj procesa. Međutim, definitivno skraćuje vrijeme i olakšava rad.
Koji su izazovi integracije AI alata u kreativne procese unutar izdavačkih kuća? Može li AI zamijeniti ljudski faktor u izdavaštvu i ako da, u kojem opsegu?
AI alati postaju sve napredniji i sveprisutniji te mogu reći da zauzimaju važno mjesto u svim sektorima, a ne samo u izdavaštvu. Oni definitivno olakšavaju i ubrzavaju procese u svim aspektima. U izdavaštvu, AI je koristan kao podrška u pisanju tekstova, odličan je alat za pomoć u dizajnu i sve više napreduje u prevođenju. Međutim, u ni u jednoj od tih djelatnosti unutar izdavaštva AI nije potpuna zamjena jer je potrebna osoba koja će nadgledati proces, koja zna postaviti pravi zahtjev. AI nikada ne daje potpuno rješenje, već je uvijek potrebna dodatna obrada. Posebno je važno biti oprezan kod prevođenja jer književno djelo zahtijeva ispoliran i profinjen vokabular koji umjetna inteligencija još nije u potpunosti razvila. AI ponekad doslovno prevodi i redoslijed riječi nije u duhu hrvatskog jezika, a te detalje još uvijek ne prepoznaje dovoljno dobro.
Koji su Vaši savjeti za mlade profesionalce koji žele pronaći posao iz snova?
Rekla bih da je najvažnije razvijati svoju znatiželju, a razvijamo ju tako da što više čitamo o različitim temama. Znatiželjne ljude manje utabane staze privlače poput magneta jer im donose zanimljiviji život. Kada nađemo što je predmet naše znatiželje, pustimo ju da nas vodi. Kroz znatiželju se povećava i naša kreativnost te dolazimo do zanimljivih ideja i rješenja.
Do nedavno je bilo nezamislivo da bi tehnologija mogla preuzeti jedan tako kreativan posao i obavljati ga jednako dobro poput čovjeka, no baš kao u slučaju modnih editorijala AI se i u dizajniranju naslovnica pokazao i više nego dobrim! Postoje razni AI alati koji se mogu upotrijebiti za to, a među najpoznatijima su Midjourney i Dall-E 3 – no njih zasad možete koristiti samo za kreiranje vizuala, dok ćete za tekstualne komponente morati upotrijebiti neki drugi alat. Ako tražite nešto s čime možete kreirati gotov proizvod, onda svakako treba testirati aplikacije koje niču u posljednje vrijeme, a među njima se ističe CoverDesignAI pomoću kojega se mogu napraviti sjajne žanrovske naslovnice.
Iako su AI alati nesumnjivo revolucionirali proces dizajniranja naslovnica, važno je naglasiti da ljudski faktor još uvijek igra ključnu ulogu. Bez obzira na napredak tehnologije AI alati su samo onoliko dobri koliko su dobri inputi koje unesu korisnici. To znači da je kreativna vizija, duboko razumijevanje tržišta i estetska osjetljivost nešto što algoritmi sami po sebi ne mogu zamijeniti. Dizajneri koji koriste AI kao alat mogu stvoriti naslove koji su i inovativni i vizualno privlačni, ali njihovo stručno oko za detalje, sklad boja i tipografiju još uvijek su neprocjenjivi. Upravo ta kombinacija ljudske kreativnosti i brzine te neograničenih mogućnosti AI-a obećavaju mnoštvo uzbudljivih naslovnica u budućnosti!
