Osim brojnih koristi umjetne inteligencije u poslovanju, financijama, analitici, umjetnosti i kreativnom stvaralaštvu možda je najvažnija njezina uloga u razvoju medicinskih pomagala i dijagnostičkih aparata. Osobe koje žive s kroničnim bolestima znaju koliko je izazovno nositi se sa svakodnevnim poteškoćama pa su medicinske inovacije nešto što može imati višestruke koristi za društvo.
Na primjeru epilepsije može se vidjeti koliko je medicina uznapredovala te koliko umjetna inteligencija može olakšati svakodnevicu onima koji boluju od nje. Da bismo razumjeli značaj AI alata u takvim slučajevima, potrebno je razumjeti što epilepsija podrazumijeva.
Željka Petelin-Gadže navodi da je epilepsija 2005. godine konceptualno definirana kao moždani poremećaj karakteriziran trajnom predispozicijom za nastanak epileptičkih napadaja te s neurobiološkim, kognitivnim, psihološkim i socijalnim posljedicama tog stanja.
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju osobe oboljele od epilepsije jest nepredvidivost napadaja, što može značajno utjecati na njihovu sigurnost i samostalnost. Umjetna inteligencija donosi inovativna rješenja kroz razvoj nosivih uređaja koji omogućuju kontinuirano praćenje fizioloških signala i pravovremenu detekciju napadaja.
Već smo vidjeli kako AI alati mogu pomoći ubrzati dijagnostički proces otkrivanja karcinoma dojke, ali i predložiti najprikladnije metode liječenja. No, pacijentima koji već imaju dijagnosticiranu epilepsiju, najviše će koristiti onakvi alati koji im mogu pomoći predvidjeti napade prije nego što do njih dođe.
Studija skupine autora pokazala je da bi nosivi uređaji poput pametnih narukvica ili nanogvica mogli pružiti manje invazivnu alternativu tradicionalnim metodama praćenja epileptičkih napadaja, poput elektroencefalograma (EEG). Primjenom sofisticiranih neuronskih mreža, istraživači su uspjeli detektirati epileptičke napadaje s osjetljivošću od 83,9 %, uz stopu lažno pozitivnih rezultata od 35,3 %. Ti rezultati ukazuju na to da nosivi uređaji, u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, mogu učinkovito prepoznati različite tipove epileptičnih napadaja, omogućavajući neinvazivno i pravovremeno praćenje osoba s epilepsijom.
Sjajni rezultati istraživanja dokaz su da umjetna inteligencija nije nešto od čega bismo kao društvo trebali zazirati. U pravim rukama, i upotrebljavana u humane svrhe, ona može biti izvrstan alat za poboljšanje kvalitete života brojnih ljudi, naročito onih koji boluju od kroničnih bolesti. Razvoj nosivih uređaja potpomognutih umjetnom inteligencijom omogućava pravovremeno prepoznavanje i upozoravanje na nadolazeće epileptičke napadaje, pružajući pacijentima i njihovim obiteljima veću sigurnost i kontrolu nad bolešću, ali i vlastitim životom.
