U svijetu građevinarstva, gdje se često ističu brzina, rokovi i brojke, rijetko naiđete na lidera koji u središte poslovanja stavlja – znanje. Ivan Dumančić, direktor tvrtke Iver, građevinske firme koja se uspješno pozicionirala među vodeće u regiji, u svom pristupu spaja strateško razmišljanje i duboko razumijevanje ljudskih potencijala. Njegova filozofija vođenja ne temelji se na grandioznim riječima, već na jasnim vrijednostima: osobni razvoj, dugoročna održivost i svakodnevno učenje. U razgovoru s njim otkrivamo kako izgleda stvarno liderstvo iza kulisa – ono koje ne traži savršenstvo, već autentičnost, rad i odgovornost. I kako znanje, kad mu se da pravo mjesto, može postati temelj koji nosi cijelu organizaciju. U nastavku pročitajte što Ivan kaže o stilovima vođenja, motivaciji tima, ulozi tehnologije, najvažnijim projektima i zašto bi u svoj tim rado primio – Novaka Đokovića.
Možete li podijeliti neke ključne događaje ili prekretnice u svom karijernom putovanju koje su oblikovale Vaš stil vođenja?
Smatram da stil vođenja uvelike ovisi o osobinama samih menadžera, koji se oblikuju kao osobe kroz odrastanje i sazrijevanje. Ne postoji jedinstven stil vođenja koji jamči uspjeh – on je individualan i gotovo nemoguće ga je „kopirati“. Ne bih rekao da su postojale konkretne prekretnice u mom karijernom putu koje su oblikovale moj stil vođenja. Umjesto toga, najviše je na njega utjecao moj osobni razvoj tijekom godina, u kojem su svakodnevni izazovi, poput fluktuacija na tržištu i manjka radne snage, igrali ključnu ulogu.
Koja je najvažnija promjena koju ste implementirali kao lider i kako je to utjecalo na Vašu organizaciju?
Nastojim organizirati tvrtku kao sustav u kojem svaki član tima ima jasno definiranu ulogu i odgovornosti. U usporedbi s drugim tvrtkama u našem sektoru, implementirali smo sustav praćenja svega što se može numerički izraziti, a temeljem tih podataka uvedeno je i nagrađivanje zaposlenika za postignute rezultate. Ova promjena rezultirala je znatno većom profitabilnošću jer je rukovodeći kadar počeo dobivati objektivne povratne informacije o svom radu, ne temeljene na subjektivnom dojmu vlasnika, već na analizi konkretnih pokazatelja. Štoviše, ovakav pristup potiče stvaranje novih ideja među zaposlenicima i doprinosi stvaranju motiviranog i produktivnog radnog okruženja.
Koja Vas je životna filozofija vodila kroz život i karijeru, te kako se ta filozofija odražava na način na koji vodite svoju organizaciju?
Vjerujem da posao treba graditi kao dugoročno održiv sustav, a sve aktivnosti planirati imajući to na umu. U našoj tvrtki ta se filozofija očitovala kroz pažljivo planiranje i pravovremena ulaganja, zahvaljujući kojima smo ostvarivali uspjehe godinama nakon početnih investicija. Dobro planiranje također nas je dovelo do brojnih sinergijskih učinaka koji dodatno povećavaju učinkovitost i stabilnost poslovanja.
Možete li opisati situaciju kada ste se suočili s neuspjehom i kako ste ga prevladali?
Prije nekoliko godina suočili smo se s razdobljem u kojem nije bilo dovoljno posla za sve djelatnike. Nakon početnog straha i osjećaja neuspjeha, iskoristili smo to vrijeme za unutarnje restrukturiranje i organizaciju. Taj pristup nam je omogućio da spremni dočekamo nove projekte, na kojima smo u konačnici nadoknadili prethodne gubitke. Neuspjeh se često pogrešno poistovjećuje s neostvarenjem ciljeva. Smatram da kratkotrajni neuspjesi nisu nužno negativni, oni nas potiču na inovativnost, kreativnost i preispitivanje postojećih pristupa. Upravo u takvim trenucima rađaju se nove ideje, strategije i načini rada, jer postaje jasno da prethodne metode više ne donose željene rezultate.
Koja je Vaša omiljena tehnika za motiviranje svojeg tima u teškim trenucima?
Moja omiljena tehnika je otvorenost i osobni primjer uključenosti. U izazovnim situacijama nastojim biti prisutan – i fizički i komunikacijski. Važno mi je da tim osjeti kako nisu sami te da razumijem izazove kroz koje prolaze. Trudim se uspostaviti ravnotežu između priznanja za njihov trud i jasnog usmjeravanja prema cilju – vizije onoga što slijedi i rezultata koji želimo postići. Ljudi trebaju osjetiti da ih vodite s empatijom i da imaju sigurnost čak i kada pogriješe. Upravo tada motivacija raste, a tim pokazuje svoju pravu snagu.
Koji je najveći mit o vođenju koji ste ikada čuli i kako biste ga raskrinkali?
Jedan od najčešćih mitova koje čujem jest da lider mora biti “najpametniji u sobi”. Istina je upravo suprotna – dobar lider zna okupiti ljude koji su pametniji ili stručniji od njega i omogućiti im da briljiraju. Moja uloga nije imati sve odgovore, već postavljati prava pitanja, poticati raspravu i pomoći timu da zajednički dođe do najboljih rješenja. Kada lider stvori prostor u kojem drugi mogu zasjati, tada cijela organizacija raste.
Kada ste se posljednji put “igrali” s nekim kreativnim alatima ili tehnikama, uključujući i AI, kako biste riješili neki poslovni problem?
Nedavno smo istraživali primjenu umjetne inteligencije u analizi građevinskih troškova i rizika. Koristili smo alat koji automatski prepoznaje potencijalna kašnjenja na temelju projektnih podataka i predlaže optimizacijske mjere. Iako je projekt još uvijek u eksperimentalnoj fazi, uzbudljivo je vidjeti kako tehnologija može pomoći u donošenju kvalitetnijih odluka. Igranje s novim tehnologijama, čak i kada nismo sigurni kamo će nas to odvesti, često otvori vrata korisnim rješenjima. Primjerice, ChatGPT već aktivno koristimo u procesima nabave i optimizaciji svakodnevnih zadataka.
"Kad bih morao birati između profita i znanja, bez dvojbe bih izabrao znanje, jer profit je samo posljedica znanja."
Koji je najluđi marketinški trik koji ste ikada čuli ili koristili, i je li bio uspješan?
Trenutno uvodimo virtualne šetnje kroz naše završene projekte – to je jedan od najzanimljivijih marketinških poteza koje smo do sada isprobali. Vjerujemo da će takav pristup približiti naš rad potencijalnim klijentima na potpuno nov i dojmljiv način, omogućujući im da dožive projekte kao da su tamo, uživo.
Ako biste mogli imati bilo koju slavnu ličnost kao člana Vašeg tima, tko bi to bio i zašto?
Odabrao bih Novaka Đokovića. Njegov osnovni recept za uspjeh temelji se na neumornom radu i snažnoj želji za pobjedom – uvijek s malo više truda i motivacije od ostalih. Taj mentalitet savršeno se uklapa u moju poslovnu filozofiju i način vođenja tima.
Koji su po Vama najvrjedniji benefiti koje poslodavac danas može ponuditi radniku? Je li to opcija rada na daljinu, četverodnevni radni tjedan ili nešto treće?
Smatram da je ključni benefit ravnoteža između privatnog i poslovnog života. Remote rad i četverodnevni radni tjedan svakako su privlačne ideje, no najvrjedniji benefit je fleksibilnost u širem smislu – razumijevanje da zaposlenik ima obitelj, hobije i brigu o zdravlju. Ljudi žele osjećaj da ih poslodavac vidi kao osobu, a ne samo kao broj. Moramo biti svjesni da ništa od toga ne dolazi bez puno rada i truda. Iako je lijepo poželjeti raditi tri dana u tjednu, to trenutno nije realno, osobito imajući u vidu produktivnost i uvjete na našim područjima.
Na koji projekt ili suradnju ste najponosniji?
Najponosniji smo na izgradnju impozantnog objekta Veleučilišta u Vukovaru, koji se prostire na oko 8.000 m². Taj je projekt postavio našu tvrtku među vodeće građevinske tvrtke u regiji te je značajno doprinio našem organizacijskom razvoju i napretku.
Koje pitanje Vam nikada nisu postavili u intervjuu, ali biste voljeli odgovoriti na njega?
Rijetko se u hrvatskom poslovnom okruženju otvoreno razgovara o znanju. Smatram da je jedan od najvećih problema danas upravo manjak znanja u svim područjima društva. Kad bih morao birati između profita i znanja, bez dvojbe bih izabrao znanje, jer profit je samo posljedica znanja. Produktivnost rada u Hrvatskoj izrazito je niska upravo zato što smo zanemarili ulaganje u znanje. Stvorila se paradigma da u Hrvatskoj treba biti sposoban i lukav kako bi uspio, no to je kratkoročni pristup. Ako svakodnevno radite na povećanju svog znanja i gradite na stabilnim temeljima, nebo je granica.
