Mentalno zdravlje već je neko vrijeme 'it' tema – i konačno dobiva pažnju kakvu zaslužuje. Psihoterapija se sve više prepoznaje kao ključan alat ne samo za nošenje s izazovima svakodnevice već i za dublji osobni razvoj. Kada čujemo riječ psihoterapija, prva asocijacija mnogima je još uvijek – čovjek. Kontakt očima, aktivno slušanje, ugodan prostor. Jer, na kraju dana, temelj svakog terapijskog procesa upravo je – odnos. No, kako izgleda kada se u tu priču uključi umjetna inteligencija? Može li algoritam zamijeniti empatiju? I što nam zapravo AI može ponuditi u prostoru koji smo dosad rezervirali za ljude od krvi i mesa?
Rezultati istraživanja Harward Business Reviewa pokazali su da je za razliku od prethodne godine, kada je AI najviše upotrebljavan za generiranje ideja, 2025. umjetna inteligencija najviše upotrebljavana u psihoterapijske svrhe. Iznenađujuće, zar ne? Iako istraživanje ne nudi konkretno objašnjenje tog trenda, možemo pretpostaviti njegove uzroke.
Prema podacima Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske u Republici Hrvatskoj djeluje oko 200 registriranih psihoterapeuta, što znači da na jednog stručnjaka dolazi otprilike 10 000 odraslih osoba – podatak koji dovoljno govori o ozbiljnosti stanja i upućuje na jasnu potrebu za većim brojem kvalificiranih stručnjaka. Svi znamo da su ChatGPT i slični AI alati besplatni i dostupni svima koji imaju pristup internetu, stoga ne čudi da se sve veći broj ljudi odlučuje potražiti pomoć na takav, pomalo nekonvencionalan, način.
Drugi se razlog za taj rastući trend možda krije u činjenici da su korisnici naprosto razvili dublji odnos sa svojim chatbotom te da mu više vjeruju kada su njihovi problemi, dvojbe i emocije u pitanju. Ako redovito koristite ChatGPT, sigurni smo da ste mu se barem jednom obratili prijateljski ili zahvalili na odgovoru, a on vam je odgovorio ljubazno i toplo. U ljudskoj je prirodi stvarati emocionalne veze s drugim ljudima, ali i životinjama, prostorima, stvarima i slično. Nije ni čudo da se s vremenom osjećamo ugodno u razgovoru s AI-em – posebno kad nas dočeka bez osude, strpljivo i s razumijevanjem. U svijetu gdje nemamo uvijek s kim popričati ili nemamo hrabrosti otvoriti se, chatbot poput ChatGPT-ja može djelovati kao sugovornik koji nas pažljivo sluša, i to kad god poželimo.
Umjetna inteligencija, naravno, nije zamjena za pravu psihoterapiju, ali može biti prvi korak. Uvijek bismo savjetovali da se za ozbiljne probleme obratite stručnjacima, pogotovo kada je mentalno zdravlje u pitanju, ali umjetna inteligencija može biti sjajna prva pomoć kada se osjećate loše i to u bilo kojem trenutku i bez čekanja. Možemo ga promatrati kao produžetak telefonskih linija za psihološku pomoć građanima, koje postoje odavno, a taj prvi korak traženja pomoći, pa makar od chatbota, bolji je nego biti prepušteni samima sebi.
Zanimljivo je pratiti kako se trendovi uporabe umjetne inteligencije mijenjaju tijekom godina. Možda u prilog ovogodišnjem trendu ide i sve veća političko-gospodarska nesigurnost s kojom se cijeli svijet suočava i svakako nije loše imati nekoga s kim možete podijeliti svoje brige, pa makar to bio i AI.
Ipak, važno je naglasiti: AI nije zamjena za stručnu pomoć. Ako se osjećate preplavljeno ili tjeskobno, potražite pomoć stručnjaka. Postoje ljudi koji vas žele i mogu saslušati.
Kontakti za pomoć u Hrvatskoj:
Plavi telefon – 01 48 33 888 (svaki dan 9–21h)
www.plavi-telefon.hr
Hrabri telefon (za djecu i mlade) – 116 111 (besplatno, anonimno)
www.hrabritelefon.hr
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida (KBC Zagreb) – 01 2376 335 (0–24h)
Psihološka pomoć Hrvatskog psihološkog društva – 091 544 3044
(kontakti po županijama dostupni na www.psiholoskapomoc.hr)
