Početkom studenog prošle godine cijeli je svijet zastao kako bi pratio izbore za novog predsjednika SAD-a, i to 47. po redu. Iako kontroverzni po mnogočemu ti predsjednički izbori ostat će zapamćeni po kampanji kojom se pokušala podići svijest o korištenju umjetne inteligencije, tj. deepfakea, za manipuliranje podacima o vremenu, mjestu i načinu glasovanja na izborni dan.
Britannica definira deepfake kao sintetički medij koji uključuje fotografije, videozapise i audiosnimke generirane tehnologijom umjetne inteligencije koja prikazuje nešto što ne postoji u stvarnosti ili događaje koji se nisu dogodili. S obzirom na to da živimo u vremenu kada smo toliko srasli s tehnologijom da je praćenje njezina napretka stvar nužde, a ne izbora, kako prepoznati sintetičke medije i zaštititi se od njihove potencijalne zloupotrebe postaje ključni izazov u očuvanju povjerenja u informacije i demokratske procese.
Poznato je da su političke kampanje često kontroverzne, no zloupotreba umjetne inteligencije potencijalno je mogla dovesti do pravog kaosa budući da je umjetna inteligencija toliko napredovala da je teško razlikovati prave sadržaje od umjetno generiranih. Stoga je nestranačka organizacija RepresentUS u jeku američkih predsjedničkih izbora pokrenula kampanju u kojoj su brojne slavne osobe progovorile o opasnostima deepfake tehnologije u krivim rukama. Tako su imena s holivudske A liste poput Rosarie Dawson, Chrisa Rocka, Michaela Douglasa i brojnih drugih postali glavni akteri deepfake videa, a sve s ciljem ukazivanja na to koliko je lako obmanuti javnost uporabom primjerenih alata. Glumci upozoravaju da bi Amerikanci mogli primiti lažnu poruku koja tvrdi da je glasovanje produženo, da je biračko mjesto zatvoreno ili promijenjeno zbog nužde ili da je potrebna nova dokumentacija za glasovanje – a sve s ciljem obmanjivanja ili obeshrabrivanja glasača. Koliko je kampanja bila uspješna, ostaje samo nagađati, ali definitivno je snažno odjeknula i uspjela educirati javnost o rastućem problemu umjetno generiranih sadržaja u krivim rukama.
Srećom, postoji nekoliko načina kako prepoznati deepfake sadržaje i zaštititi se od istih. Ako vam je neki video sumnjiv, trebate obratiti pozornost na pojedinosti na licu i rukama osobe jer AI još uvijek ima poteškoće u simuliranju ljudskih izraza lica i pokreta tijela. Kod izmijenjenog audiozapisa usne neće pratiti zvuk, a treptanje osobe može se činiti neobičnim. Obratite pozornost i na prostor oko osobe – sjene su često na pogrešnim mjestima, a možete zapaziti i neke anomalije poput viška prstiju ili utikača postavljenih previsoko.
Iako su brojni vizualni načini za provjeravanje lažnih sadržaja svakako prva pomoć u prepoznavanju deepfakea, apeliramo na korištenje zdravog razuma i provjeru činjenica online. Naime, možete snimiti snimku zaslona videa koji vam je sumnjiv i upotrijebiti online alate za verifikaciju autentičnosti, kao što su InVID, koji omogućuju analizu metapodataka, ili koristiti tražilice poput Google Reverse Image Search za provjeru izvora slika i videa. Također, važno je obratiti se pouzdanim izvorima informacija ili stručnjacima u području cyber sigurnosti koji mogu pomoći u dubljoj analizi sadržaja.
U konačnici, odgovorno ponašanje na internetu, kritičko razmišljanje i osviještenost o mogućim manipulacijama ključni su za zaštitu od lažnih sadržaja i očuvanje integriteta informacija. Ako vam je nešto sumnjivo, nemojte se ustručavati dublje istražiti sadržaj koji vam je plasiran. Upozorite ljude u vašoj virtualnoj zajednici na sadržaj koji ste pronašli i budite odgovorni i proaktivni.
