Već godinama u većini muzeja diljem svijeta postoje interaktivni postavi kroz koje posjetitelji mogu pobliže upoznati neko umjetničko djelo, izum ili povijesnu osobu. U šetnji nekim od najpoznatijih muzeja primijetit ćete da su upravo ti dijelovi najčešće najposjećeniji i da se oko njih okuplja gomila znatiželjnika. Iako je primarna svrha muzeja educirati i povezati s povijesti, ne treba ignorirati sve rastuću važnost tehnologije. Stoga su to brojni muzeji prepoznali i podigli na višu razinu – odnosno spojili umjetnu inteligenciju i kulturu.
Uloga umjetne inteligencije u muzejima raznovrsna je – od interaktivnih virtualnih vodiča, automatiziranog prevođenja, skeniranja lica posjetitelja i prilagodbe sadržaja u skladu s time, pa sve do automatizirane restauracije umjetničkih djela. Popis se samo širi jer sve više posjetitelja uživa u dinamičnosti koju je unijela tehnologija.
Jedan od najzanimljivijih primjera korištenja AI-a u muzejima je onaj iz 2016. godine kada je u pariškom muzeju Musée du Quai Branly – Jacques Chirac predstavljen Berenson, robotski likovni kritičar koji je pomoću umjetne inteligencije snimao reakcije posjetitelja na umjetnička djela i razvio vlastite estetske preference.
Čak se i slavni Louvre nedavno odlučio za uporabu AI-a u svojim prostorima. Ondje možete pronaći Leonarda, virtualnog pomoćnika zaduženog za virtualne obilaske i odgovaranje na pitanja posjetitelja.
S obzirom na velik kulturni značaj muzeja kao institucija na početku je vjerojatno postojala određena vrsta otpora od uvođenja tehnologije u takve prostore. Takav otpor bilježi se u svim umjetnostima, a nedavno smo pisali upravo o primjeru zabrane filma čiji je scenarij generirao AI. No sve se promijenilo 2020. godine kada su muzeji zatvorili svoja vrata i otvorili nova – ona virtualna. Od tada većina muzeja diljem svijeta naporno radi na implementiranju umjetne inteligencije u svojim prostorima, a samim tim raste i broj posjetitelja, naročito onih mlađih. To potvrđuju i rezultati godišnjeg globalnog istraživanja Museum Innovation Barometra koje ispituje stanje u muzejskom sektoru te tri ključna faktora promjene – inkluzivnost, zajednicu i personalizaciju. Istraživanje je pokazalo da oko 80 % ispitanika smatra nove tehnologije važnima, vrlo važnima ili izuzetno važnima, što predstavlja značajan porast od 10 % u odnosu na prethodnu studiju. Istraživanje je također pokazalo da 90 % ispitanika uvodi nove tehnologije kako bi privukli više posjetitelja.
Upravo tu formulu za uspjeh iskoristio je Sveučilišni muzej zoologije u Cambridgeu u kojem su brojne životinjske vrste, uključujući i one izumrle, približene posjetiteljima pomoću AI-a. Posjetitelji tako mogu razgovarati sa životinjama, postavljajući im pitanja na koja dobivaju izravne odgovore. Iz muzeja uvjeravaju da su odgovori osmišljeni na temelju točnih znanstvenih podataka koje su prikupili biolozi. Nadaju se da će takav način interakcije posjetitelja sa životinjama približiti brojne životinjske vrste koje nemamo priliku susretati ili koje više ne postoje. Pa ako ste za razgovor s dodom, pticom koja je izumrla još u 17. stoljeću, sada je i to moguće.
Jasno je da tehnologija poput umjetne inteligencije osvježava muzejski svijet, omogućujući posjetiteljima da na potpuno nov način dožive umjetnost i povijest. Muzeji sada nisu samo mjesta za promatranje izložaka – oni postaju interaktivni prostori u kojima se posjetitelji mogu povezati sa sadržajem i na osobnoj razini.
