Od dolaska Chat GPT-a koji jednom naredbom može sumirati “Zločin i kaznu” na razumljive cjeline za one koji ne mogu razumjeti Raskoljnjikovljevu motivaciju i njezine posljedice, cijela kreativna industrija našla se u neviđenom strahu od pomisli da će svi u njoj postati zamijenjivi. Netko im je trebao reći da je to odavno tako, ali ne samo i/ili isključivo zbog umjetne inteligencije.
Uzevši u obzir sve definicije ljudske kreativnosti, jasno je da se samo radi o pretpostavci i da je za njezino sazrijevanje potrebno vrijeme. Njega nisu trošili znanstvenici sa Sveučilišta Montreal koji su ovih dana objavili rezultate dosad najvećeg provedenog istraživanja o izravnoj usporedbi ljudske kreativnosti i kreativnosti velikih jezičnih modela (ChatGPT, Claude, Gemini i ostali), stoji na portalu Science Daily. Predvođeno profesorom Karimom Jerbijem s tamošnjeg Odsjeka za psihologiju u suradnji s renomiranim stručnjakom za AI nagrađenim Turingovom nagradom Yoshuom Bengiom, istraživanje objavljeno u Scientific Reports provedeno na čak 100.000 ispitanika pokazalo je da generativni AI svakako dobiva bitku kod prosječne populacije i testova kreativnosti.
Modeli poput GPT-4 pokazali su izuzetnu nadmoć u zadacima koji mjere autentično razmišljanje i generiranje ideja, ali u jednom trenutku demonstrirao je i svoja ograničenja. Ona su se pojavila kada se suočio s najkreativnijim pojedincima, s onih 10 % koji su “pomeli pod” s AI-jem i to posebno kada su na red došli zadaci vezani uz poeziju i storytelling.
Ustvari, čak polovica najkreativnijih ispitanika i njihovi prosječni rezultati nadmašili su ono što je AI isporučio, a odudaranje je raslo kako su se istraživači fokusirali na onih 10 % najboljih. Tijekom istraživanja koristile su se različite metode, ali primarno psihološki testovi poput Divergent Association Task (DAT) koji mjere divergentnu kreativnost i mogućnost generiranja različitih originalnih ideja iz jedne naredbe. U prilog ovim rezultatima ide i daljnja analiza koju je proveo nezavisni znanstveni tim, a koja je potvrdila obrazac – neki AI modeli mogu nadmašiti prosječne ideje, ali vrhunac kreativnosti isključivo je čovjekova zasluga.
Spomenuti instrument traži od ispitanika – ljudi i AI-a da navedu deset riječi koje su nepovezane značenjem, koliko god je to moguće. Među riječima koje su koristili najkreativniji bile su galaksija, vilica, sloboda, alga, harmonika, kvant, nostalgija, čipka, uragan, fotosinteza, a budući da je riječ isključivo o zadatku baziranom na jeziku, istraživačima to nije bilo dovoljno. Tu su tek počeli. Htjeli su u konačnici dobiti cijeli sažetak fiktivne radnje filma, raspisani haiku i kratke priče, ali Moje pjesme, moje snovi ostali su nedostižni za AI modele. Ljudima pak s druge strane nisu.
Najbolje rezultate postigli su najtalentiraniji, a to je naravno izazvalo novo pitanje – je li moguće uređivati i oblikovati kreativnost umjetne inteligencije?
“Iako umjetna inteligencija već sada može doseći određene razine ljudske kreativnosti, moramo se maknuti od zavaravajućeg dojma natjecanja. Generativni AI postao je i više nego moćan alat u službi ljudske kreativnosti; neće zamijeniti one koji stvaraju, ali će iz temelja promijeniti kako zamišljaju, istraživaju i stvaraju – barem za one koji taj alat odluče koristiti”, zaključio je između ostalog Jerbi, a nama jedino ostaje da to shvatimo kao “prompt” i pomičemo vlastite granice kreativnosti.
