Mogućnost putovanja kroz vrijeme tema je koju je šira javnost prvi put upoznala u romanu Vremenski stroj H. G. Wellsa davne 1895. godine, no promišljanja o samome konceptu stara su vjerojatno koliko i ljudska mašta. I dok je putovanje u prošlost obično obojeno čežnjom da promijenimo nešto na što više ne možemo utjecati, putovanja u budućnost uzbudljiva su jer nam omogućuju istraživanje nepoznatog. Virtualni vremenski stroj – ideja koja zvuči poput scenarija iz znanstvene fantastike – polako ulazi u stvarni svijet zahvaljujući napretku tehnologije. Zamislite da možete razgovarati sa svojom budućom verzijom, postavljati joj pitanja i dobiti uvid u to kako današnje odluke oblikuju vaš sutrašnji život. No, koliko su takvi alati korisni u osobnom razvoju i profesionalnom savjetovanju? Mogu li zaista pomoći u donošenju boljih odluka i jasnijem sagledavanju vlastitih ciljeva? Leadership trenerica Mirna Lipošinović, stručnjakinja za osobni razvoj, otkriva kako tehnologija može transformirati način na koji promišljamo o sebi i svojoj budućnosti, ali i zašto ljudska intuicija i kreativnost ostaju nezamjenjivi alati u tom procesu.
Vjerojatno svi možete navesti neki trenutak u koji biste se voljeli vratiti kako biste ispravili pogreške zbog kojih se kajete ili ponovno proživjeli trenutke sreće. No jeste li ikada razmišljali o tome što biste pitali buduću inačicu sebe, onu na čije postupke još uvijek možete utjecati, ali koja vam je istovremeno toliko nepoznata da biste možda imali osjećaj da razgovarate s potpunim strancem? Upravo to omogućuje vam Future You, inovativna platforma na kojoj pomoću umjetne inteligencije možete razgovarati s virtualnom inačicom sebe u budućnosti. Naravno, ovdje se ne radi o stvarnom putovanju kroz vrijeme, ali taj vam alat može poslužiti kao smjernica ili zabava, ovisno o tome što očekujete od njega.
Razvijena od strane znanstvenika s MIT-a, Future You platforma zamišljena je kako bi mladima pomogla u donošenju boljih životnih odluka i smanjenju anksioznosti. Platforma je utemeljena na istraživanju koje je pokazalo da kontinuitet s budućim ja, odnosno povezanost koju pojedinci osjećaju s budućom inačicom sebe, znatno doprinosi poboljšanju mentalnog zdravlja. Istraživanje je bilo usmjereno na mlade pa je i sama platforma namijenjena svima u rasponu od 18 do 30 godina, a omogućuje razgovor sa šezdesetogodišnjom inačicom sebe.
Razgovor se generira u stvarnom vremenu pomoću velikog jezičnog modela prilagođenog specifičnim ciljevima korisnika. U početnoj fazi razgovora sustav prikuplja podatke o korisniku na osnovi kojih generira njegovo buduće ja čija je osobnost u skladu s korisnikovom.
Iako platforma ne može predvidjeti stvarne detalje nečijeg budućeg života, pokazala se jako korisnom u dočaravanju toga kako bi vam život mogao izgledati na osnovi odluka koje donesete. To je posebno korisno kada su u pitanju velike životne odluke kao što su odabir fakulteta, države u kojoj ćete živjeti, čime ćete se baviti i slično. Rezultati istraživanja pokazali su da razgovor s budućom inačicom sebe značajno umanjuje anksioznost koju mladi osjećaju kada razmišljaju o budućnosti, ali i to da su skloniji više promišljati o posljedicama vlastitih odluka.
Kako se prema Vašem iskustvu mladi nose s tjeskobom vezanom za budućnost i koliko im može pomoći koncept “razgovora s budućim ja”?
Osjećaji neizvjesnosti i straha vezani za budućnost univerzalni su i prisutni kod svih, no tjeskoba povezana s budućnošću danas je znatno složenija i intenzivnija. Iako su prethodne generacije imale vlastite izazove, današnji mladi žive u vremenu u kojem je budućnost, zbog ubrzanih promjena, globalnih problema i tehnološke hiper-povezanosti, manje predvidljiva, a pritisci na pojedinca veći.
Strategije kojima se mladi nose s tjeskobom vezanom uz budućnost toliko su različite koliko je heterogena njihova demografska skupina. Ovisno o kontekstu u kojem žive, razini podrške iz okoline i, naravno, osobnim karakteristikama, mladi često biraju pozitivne strategije, vrlo otvoreno razgovaraju i traže podršku od okoline (pa nije rijetkost da se u razgovoru s roditeljima i prijateljima na stol stavljaju teme anksioznosti, depresije, perfekcionizma i sl.) ili aktivno traže profesionalnu pomoć, pronalaze se u aktivizmu ili introspekciji. Nažalost, sve su učestalije i negativne strategije, poput ignoriranja, povlačenja u sebe, prokrastinacije ili bijega u rizična ponašanja.
U tom smislu, razgovor s budućim ja nudi vrlo konkretnu pomoć jer premošćuje jaz između apstraktne verzije sebe u budućnosti, s kojom se teško poistovjetiti, i realiteta u kojem vrijeme neminovno prolazi i u kojem, ako imamo sreće, starimo.
Što mislite, koliko su mladi danas svjesni utjecaja svojih odluka na budući život i može li im ovakav alat pomoći u dugoročnom planiranju?
Teško im je povezati današnje odluke s njihovom budućnošću. Dokazano je da “budućeg sebe” doživljavamo kao drugu osobu. Snimanje moždane aktivnosti jasno je pokazalo da dio mozga zadužen za pojam o sebi i drugima (medijalni prefrontalni korteks) ima smanjenu aktivnost kad razmišljamo o budućem sebi, u usporedbi s trenutnim sobom. Dakle, budući ja za mlade je stranac. Zašto bih danas štedio za budućeg stranca? Alat koji pomaže vizualizaciji i upoznavanju buduće verzije sebe približava im tog “stranca” i pomaže u boljem razumijevanju kontinuiteta identiteta. Mnogo je lakše štedjeti i ulagati u svog budućeg sebe kada se možeš vidjeti – to je zaista konkretna pomoć koju ovaj alat pruža.
Koje biste savjete dali onima koji koriste ovakve alate za donošenje važnih životnih odluka, poput izbora karijere ili životne lokacije?
“Future you” može pomoći u povezivanju sa sobom, strukturi i smanjenju tjeskobe pri donošenju važnih odluka, no budućnost može biti puno kompleksnija i nepredvidljivija od svih scenarija. Optimalno bi bilo kombinirati alat s introspektivnim metodama, čak i testirati opcije, isprobavati manje verzije odluka za velike životne korake. Ponekad se čak treba osloniti na intuiciju i „gut feeling“. Uostalom, ljepota života je upravo u izboru. Uvijek možete promijeniti smjer i prilagoditi se, ništa nije nepromjenjivo.
Smatrate li da bi razgovor s budućom verzijom sebe mogao zamijeniti rad s coachom ili psihologom?
Ljudski kontakt i mudrost istinske prisutnosti nezamjenjivi su. Dublje razumijevanje (koje proizlazi iz stručnosti), neutralna perspektiva neobojena percepcijom korisnika i, nadasve, povezanost i povjerenje ne mogu se realizirati u kontaktu s aplikacijom. Osobito je bitno naglasiti da su stručna intervencija i dijagnostika, terapijske tehnike i dugoročna podrška u stanjima ozbiljnih poremećaja i trauma nezamjenjivi. Ljudi su složena bića, a duboki emocionalni i psihološki rad zahtijeva stručnost, empatiju i fleksibilnost koju samo ljudski stručnjaci mogu pružiti, dok su virtualni alati zapravo sredstvo osobnog razvoja unutar šireg okvira podrške.
Koji bi bio najbolji način da se ovaj alat koristi u školama ili institucijama za profesionalno savjetovanje?
Alat bi se mogao koristiti u savjetodavnim razgovorima u kojima učenici i mladi rade na određivanju i postavljanju vlastitih ciljeva, za analiziranje sadašnjih teških situacija (školski zadaci ili međuljudski odnosi) iz buduće perspektive, te za sagledavanje različitih opcija, npr. kod odabira fakulteta ili karijere, gdje alat pomaže vidjeti kako bi se odluke odrazile na budućnost. Korištenje Future You alata u školama i institucijama za profesionalno savjetovanje može imati značajne koristi za učenike i klijente.
Na koji način bi se Future You platforma mogla integrirati u coaching procese koje već primjenjujete?
U coaching procesu, integracija alata kao što je Future You može značajno obogatiti iskustvo klijenta. Kao dopuna tehnikama poput prazne stolice, ovaj alat potiče klijente da razgovaraju sa svojim budućim ‘ja’, što im omogućava da jasnije definiraju svoje profesionalne i osobne ciljeve. Kroz takvu introspekciju, klijent ne samo da razvija dublju samosvijest, već i analizira prošle situacije i emocionalne reakcije koje su oblikovale njihove odluke. Redoviti dijalog s budućim sobom može pomoći klijentima da zadrže fokus na svojim ciljevima, prilagode strategiju i ostanu motivirani na putu prema ostvarenju svojih vizija.
Platforma je primjenjiva i u edukacijama, poput programa koji smo u LQ-u, kolegica Ivana Conjar i ja, kreirale za voditelje generacije Z, u kojem je velik je dio posvećen boljem međugeneracijskom razumijevanju. To se, između ostalog, postiže stavljanjem u “cipele” mladih ljudi, pa tako radimo Međugeneracijski intermezzo – susret i razmjenu mišljenja pripadnika starije i mlađe generacije. Mnogi polaznici upravo taj susret opisuju kao iznimno vrijedan, a sada bi primjenom alata i redovitim razgovorima s budućom inačicom sebe postigli još veći utjecaj.
Koje su, prema Vašem mišljenju, glavne etičke dileme vezane uz korištenje AI za simulaciju budućnosti?
Prvo pitanje koje mi pada na pamet je pitanje privatnosti i zaštite podataka – kako možemo biti sigurni da je mnoštvo podataka koje aplikacija prikupi sigurno? Druga etička dilema odnosi se na strah od manipulacije; ne tako davno svjedočili smo primjeru gdje su se podaci s drugih platforma koristili za političke, ali i komercijalne svrhe. Nadalje, podaci koje AI obrađuje mogu biti nepotpuni ili pogrešni, stoga i slika budućnosti može biti netočna. Tu je i nedostatak ljudske perspektive – emocionalne i društvene dinamike; kako AI može znati vaše duboke potrebe ili vaša prošla iskustva? Pretjerana ovisnost o fiksnim vizijama, oslanjanje na tehnologiju u donošenju odluka… Sve to treba uzeti u obzir prilikom implementacije AI alata u obrazovne, terapeutske, savjetodavne i druge procese.
Uvođenjem odgovarajućih smjernica, transparentnosti i regulacija, možemo osigurati da korištenje AI za simulaciju budućnosti bude korisno, sigurno i pošteno za sve korisnike.
Kako prepoznati motivira li nas virtualna vizija budućnosti na pozitivne promjene ili stvara nepotreban pritisak?
Razliku ćete uočiti ako osluškujete vlastite osjećaje i ostanete vjerni svojoj autentičnosti. Ako vas vizija budućnosti koju alat nudi inspirira, osjetit ćete motivaciju, jasnoću i spremnost da poduzmete korake prema svojim ciljevima. No, ako vas preplavljuje pritisak ili osjećaj da niste dovoljno dobri, to je znak da trebate zastati, udahnuti i podsjetiti se: budućnost je vaše platno, a vi birate boje kojima ćete ga ispuniti. Imate pravo na pogreške i na promjenu ciljeva. Rast se događa i kroz najmanje korake. Na tom putovanju, koje nazivamo životom, najvažnije je biti znatiželjan i nježan prema sebi.
I dok je pravo putovanje kroz vrijeme još uvijek samo znanstvena fantastika, čini se da smo mu svakim danom sve bliže. Vjerujemo da će slični AI alati uskoro preplaviti tržište, jer njihova primjena može znatno olakšati rad svima koji rade s mladima – od profesora do socijalnih radnika, karijernih savjetnika i psihologa. Međutim, važno je imati na umu da ključ uspjeha leži u ravnoteži. Tehnologiju treba koristiti kao podršku, ali ne i kao zamjenu za ljudski uvid, empatiju i kreativnost.
Alati poput “Future You” pružaju fascinantnu priliku za introspekciju i planiranje, no važno je zapamtiti da su oni samo jedno od sredstava na našem putu. Budućnost možda jest neizvjesna, ali upravo ta neizvjesnost otvara prostor za rast, prilagodbu i ostvarenje potencijala – na način koji je jedinstven za svakoga od nas.