Modne kampanje generirane pomoću umjetne inteligencije nisu nikakva novost, no vijest da je modni div Mango koristio AI modele u svojim kampanjama svejedno je izazvala burne reakcije javnosti. U svjetlu tih reakcija, razgovarali smo s lifestyle influencericom Britom, koja je podijelila svoje mišljenje o ovoj kontroverznoj temi. Brita nam je otkrila kako vidi ulogu umjetne inteligencije u modnoj industriji, kako se nosi s promjenama koje ona donosi i što misli o budućnosti modnih kampanja u eri AI-a.
Modni editorijali, kreacije i virtualni influenceri u protekloj godini suvereno su zavladali modnim svijetom, ali čini se da nisu svi zadovoljni uplitanjem umjetne inteligencije u svijet umjetnosti. Već smo pisali o prednostima uporabe generativnih AI alata na raznim kreativnim poljima, od likovnog stvaralaštva do filmske umjetnosti i književnosti. Zaključili smo da takvi alati uvelike ubrzavaju kreativne procese i sjajni su za probijanje granica mašte, a u velikim industrijama kao što su filmska i modna dovode do smanjenja broja ljudi potrebnih za obavljanje onih aktivnosti koje je lako automatizirati.
Čini se da je to najglasniji argument one skupine ljudi koja se protivi uporabi umjetne inteligencije – strah da će nas ista zamijeniti ili dovesti do masovnih otpuštanja. Upravo su te strahove podijelili brojni pratitelji poznatog Tik Tokera Marcosa Angelidesa koji je na svom profilu podijelio video u kojem raspravlja o etičkim pitanjima takvih kampanja. Marcos se osvrnuo na neusklađene regulative povezane s digitalnim manipulacijama u oglasima te pokrenuo pitanje lažnog oglašavanja, budući da ni modeli ni odjeća Mangove kampanje zapravo ne postoje.
I dok određen broj ljudi poziva na bojkot modnih kuća koje koriste AI, realnost je ta da je umjetna inteligencija već sada toliko prodrla u sve pore društva i ekonomije da je teško da ćemo se ikada vratiti na staro. Kako AI utječe na autentičnost brendova, emocionalnu povezanost s publikom i budućnost modnih kampanja, pitali smo našu lifestyle influencericu Britu, koja je s nama podijelila svoje viđenje razvoja industrije u eri umjetne inteligencije.
Kako doživljavate uporabu umjetne inteligencije u modnim kampanjama, poput one koju je predstavio Mango?
Mangova kampanja sastoji se od potpuno generiranih elemenata – od modela koji ne postoje do odjeće koja nije fizički proizvedena. No, je li takav pristup nužno loš? Nisam sigurna. Smatram da bojkot i strah od mogućeg narušavanja etičkih normi proizlaze ponajviše iz nedovoljne edukacije o fenomenu koji je ne samo nov, već i neizbježan.
Smatrate li da virtualni influenceri i AI modeli mogu u potpunosti zamijeniti stvarne osobe u svijetu mode?
Moram priznati da sam old school duša, unatoč tome što imam Gen Z “premaz”, pa iz tog razloga vjerujem da AI nikada neće moći u potpunosti zamijeniti ono što živo biće donosi – emociju. Podržavam napredak u svakom smislu, no uvijek i zauvijek biram emociju i autentičnost koju pruža čovjek. Ne osporavam sveprisutnost umjetne inteligencije, njezinu ulogu i, na kraju priče, njezin doprinos napretku čovječanstva.
Koliko je uporaba umjetne inteligencije prisutna u hrvatskoj modnoj industriji?
Koliko je meni poznato, umjetna inteligencija još uvijek nije značajno prisutna u hrvatskoj modnoj industriji. Smatram da naši dizajneri prije svega iznimno cijene i poštuju modele s kojima rade, što je jedan od glavnih razloga zašto se opiru uvođenju AI-a.
Smatrate li da umjetna inteligencija u kampanjama može ugroziti autentičnost i emocionalnu povezanost brenda s publikom?
Smatram da kao društvo još nismo u potpunosti spremni za ulazak u AI svijet te da su nam potrebni vrijeme, volja i edukacija kako bismo postupno prihvatili sve što ona donosi. Vjerujem da umjetna inteligencija značajno olakšava poslovanje mnogim tvrtkama i može optimizirati određene procese u modnoj industriji, no autentičnost i emocionalna povezanost s publikom ne mogu se umjetno stvoriti.
Na kraju, što biste savjetovali mladim ljudima u Hrvatskoj koji žele graditi karijeru u modnoj industriji u doba umjetne inteligencije?
Savjetovala bih im da slijede svoju strast i vjeruju u ono što žele postići. Koliko god to zvučalo klišej, trud se uvijek isplati, a kontinuirana edukacija i rad na sebi ključni su za uspjeh. U vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, a mlade generacije izuzetno tehnološki osviještene, vjerujem da upravo oni imaju priliku oblikovati budućnost industrije i biti korak ispred.
Podsjećamo, Mango se odmah oglasio povodom optužbi na njihov račun te su istaknuli da su “inovacije ključna okosnica njihove strategije te da su iste pomogle tvrtki da postane lider u europskoj modnoj industriji.” Naglasili su da je kontroverzna kampanja rezultat posvećenog rada cijelog tima ljudi, ušutkavajući sve one koji su izrazili zabrinutost zbog otpuštanja radnika. Proces stvaranja započeo je snimanjem stvarnih fotografija odjeće, a zatim je generativni AI model naučen kako stvarati slike pozicioniranjem tih odjevnih predmeta na modele. Zatim je dizajnerski tim odabrao, retuširao i doradio fotografije, čime je stvaralački proces samo ubrzan, ali kvaliteta je ostala prepoznatljivo ista.
Svi argumentirani strahovi potpuno su očekivani u vrijeme kada je umjetna inteligencija tek približena široj javnosti i kada se o istoj zapravo vrlo malo zna. Nalazimo se na razmeđi stare i nove realnosti i jedina je opcija prilagoditi se. Tehnološki napredak ne staje i u punom je zamahu, a inovacije svakodnevno niču što izaziva nesigurnost kod određenog broja ljudi. Važno je podsjećati se da umjetnu inteligenciju ne trebamo promatrati kao prijetnju, već kao alat koji, ako se ispravno koristi, može unaprijediti industrije, poboljšati učinkovitost i proširiti kreativnost. Također je bitno uspostaviti reguliranje uporabe AI-a kako bi se spriječile negativne posljedice po tržište rada, ali i osigurala zaštita potrošača. I na kraju, ne zaboravimo da je moda igra, a tehnologija samo proširuje igralište.
